Magazin za kulturu, umjetnost, nauku i obrazovanje 
Magazine for culture, art, science and education
.
  • DIOGEN plus
    • Ekrem Ajruli
    • Susan Bright
    • Jadranka Tarle Bojović
    • Senad Kurić
    • Samira Begman Karabeg
    • Tanja Zubčević Alečković
    • Ljiljana Crnic
    • Dalila Krasnić
    • Nena Miljanović
    • Ali F. Bilir
    • Mirza Okic
    • Elfrida Matuč Mahulja
    • Boris Kvaternik
    • Sonja Juric
    • Ljubica V. Davcik
    • Aleksandra Jovanović
    • Dr.Ram Sharma
    • Nura Bazdulj Hubijar
    • Belmin Biberović
    • Radmila Vukadin
    • Vinko Drača
    • Majo Danilovic
    • Berislav Blagojević
    • Soheil Najm
    • Aron Baretić
    • Jennifer Greene
    • Shaip Emerllahu
    • Thór Stefánsson
    • Giuseppe Napolitano
    • Amir Or
    • Alisa Velaj
    • Nina Malinovski
    • Roman Kissiov
    • Goran Simic
    • Luis Arias Manzo
    • Bojana Stojanovic Pantovic
    • Allabhya Ghosh
    • Chris Lawrence
    • Ilir Muharremi
    • Gordana Vlajic
    • Daniel Jakopovich
    • Jahanera Noor
    • Jidi Majia
    • Nenad Tanovic
    • Fehim Kajevic
  • Authors /Autori DIOGEN pro culture magazine 2009-2018
    • Bardhyl Maliqi
    • Dr. Adolf P. Shvedchikov
    • Jelena Bogdanovic
    • Christiana Dobreva Stankova
    • Marianne Larsen
    • Milena Vukoje Stamenkovic
    • Tomas O Carthaigh
    • William Bilkic
    • Darko Perovic
    • Djuro Maricic
    • Neal Whitman
    • Sebastien Doubinsky
    • Mirjana Grbac Pismestrovic
    • Jadranka Ivanovic Bolog
    • Jagoda Ilicic
    • Ilija Lakusic
    • Fabijan Lovric
    • Petar Pismestrovic
    • Willy et Emily Marceau
    • Dragan Jankovic
    • Zlatko Martinko
    • Irena Gjoni
    • Zdravka Sheyretova
    • Ljiljana Milosavljevic
    • Zora Jovanovic
    • Aida Zaciragic
    • Zeljko Krznaric
    • Lidija Pudjak
    • Jadranka Cavic
    • Dalila Hiaoui
    • Franjo Francic
    • Lindemberg Pereira da Silva
    • Vasia Bakogianni
    • Violeta Milovanovic
    • Michael (Dickel) Dekel
    • Katlin Kaldmaa
    • Igor Braca Damnjanovic DIB
    • Khurshid Alam
    • Mbizo Chirasha
    • Lauri Pilter
    • Tamara Lucic Dinic
    • Petar Lazic
    • Mirjana Miljkovic
    • Anesa Kazic
    • Filip Dimkoski
    • Dariusz Pacak
    • Nebojsa Milosavljevic
    • Maja M. Siprak Brletic
    • Mirko Popovic
    • Milenko Cirovic
    • Zeljko Krstic
    • Milunika Mitrovic
  • CONTACT
    • Adem Abdulahu
    • Eva Lipska
    • Mehmed Đedović
    • Duška Vrhovac
    • Mexhid Mehmeti
    • Burhanedin Xhemaili
    • Naime Beqiraj
    • Sabahudin Hadžialić
    • Athanase Vantchev de Thracy
    • Veselin Dželetović
    • Eugeniusz Kasjanowicz
    • Peko Laličić
    • Carl Scharwath
    • Darko Habazin DAKS
    • Lidija Pavlović Grgić
    • Patrick Sammut
    • Mirko S. Božić
    • Marina Kljajo - Radic
    • Gustavo Vega
    • Fahredin Shehu
    • Radomir Micunovic
    • Valerio Orlic
    • Barbara Bracun
    • Dusko Domanovic
    • Ante Matic
    • Mirjana Bulatovic
    • Ivan Rajovic
    • James Brandenburg
    • Helen Ivory
    • Danilo P. Lompar
    • Juri Talvet
    • Polly Mukanova
    • Djurdja Vukelic Rozic
    • Stanka Gjuric
    • Krystyna Lenkowska
    • Diti Ronen
    • Elma Dugic
    • Anna Bagriana
    • Marius Chelaru
    • Armin Bolic
    • Bujar Plloshtani
    • Craig Czury
    • Dusan Zivic
    • Gonzalo Salesky
    • Igor Rems
    • Ndue Ukaj
    • Benjamin Hasic
    • Richard Berengarten
    • Enver Muratovic
    • Sabah Al Zubeidi
    • Zoran Basic
    • Valentina Petrovic
    • Jeton Kelmendi
    • Dimitar Hristov
    • Heather Thomas
    • Naida Hrustemovic
    • Laura Klapka
    • Iskra Peneva
    • Alma Jeftic
    • Nemanja Dragas
    • Ines Perusko Rihtar
    • Radojko Lako Veselinovic
    • Emilija Mijatovic
    • Iouri Lazirko
    • Irena Maric
    • Goran Vuckovic
    • Salih Bazdulj
    • Senada Besic
    • Dzevad Kucukalic
    • Dzejlana Sutkovic
    • Anita Palavra
    • Stevo Basara
    • Olga Lalic Krowicka
    • Ladislav Babic
    • Aniceto Remisson
    • Nora Dubach
    • Vjekoslav Zadro
    • Vasiljka Maric
    • Safeta Osmicic
    • Marina Drobnjakovic
    • Carlos Vitale
    • Suzana Ostric
    • Helena Horvat
    • Miso L. Korac
    • Franc Tominec
    • Julije Jelaska
    • Albina Idrizi
    • Ivona Jukic
    • Nemanja Hodzaj
    • Amir Sulic
    • Dwaipayan Regmi
    • Giorgio Bolla
    • Jovica Djurdjic
    • Marko Lj. Ruzicic
    • Peycho Kanev
    • Ruzica Gavranovic
    • Smajil Durmisevic
    • Salv Sammut
    • Zdravko Odorcic
    • Zivko Avramovic
    • Vlado Franjevic
    • Miroslav Pilj
    • Vladislav Pavicevic
    • Pere Risteski
    • Zarko Milenic
  • DIOGEN home page
    • Dragica Ohashi
    • Petraq Risto
    • Cai Tianxin
    • Sladjana Atanasova
    • Miguel Angel Bernao Burrieza
    • Evgenij M'Art
    • Olivera Docevska
    • Hamidreza Shekarsari Salimi
    • Bozidar B. Bagola
    • Braha Rosenfeld
    • Muniam Alfaker
    • Aleksandar Sajin
    • Milena Rudez
    • Niels Hav
    • Aleksandar Isailovic
    • Alexander Ocheretyansky
    • Elena Prendzova
    • Philip Lewis Henderson
    • Izeta Radetinac
    • Marija Pogorilic
    • Omer C. Ibrahimagic
    • Robert A. Vrbnjak
    • Veljko Bosnic
    • Zvonimir Grozdic
    • Violeta Allmuca
    • Jurata Bogna Serafinska
    • Arkadijusz Frania
    • Silvia Guiard
    • Slobodan Vukanovic
    • Redzo Butkovic
    • Zhang Zhi
    • Katarina Saric
    • Dragan Krsnik
    • Nia S. Amira
    • Verica Tadic
    • Adrian N. Escudero
    • Dajana Lazarevic
    • Menduh Leka
    • Mirjana M. Stakic
    • Natalia Belchenko
    • Sandeep Chandrashekhar Deshmukh
    • Nizar Sartawi
    • DIOGEN INTERVIEW PAGE >
      • Ivanka Radmanovic
      • Antonia Kralj
      • Branislav Crnic
      • Slobodan Dosic Stjepanov
      • Dragi Tasic
      • Ilija Mikic
      • Miroslav R. Zecevic
      • Pande Manojlov
      • Sanijela Matkovic
      • Ana Bogosavljevic
      • Tamara Lujak
      • Yuan Changming
      • Dejan Djordjevic
      • Svetlana Zivanovic
      • Dusan Radakovic
      • Sasa Mickovic
      • Pietro Pancamo
      • Larisa Softic_Gasal
      • Sanaz Davoodzadeh Far
      • Klaudia Rogowicz
      • Marko Stanojevic
      • Igor Petric
      • Gloria Wolf
      • Ivan Sokac
      • Jasmina Malesevic
      • Miroslav Stamenkovic
      • Refika Dedic
      • Arife Kalender
      • Neval Savak
      • Mbizo Chirasha
      • Mesut Senol
      • Hristo Petreski
      • Claudia Piccinno
      • Jadranka Varga
      • Jozo Jakisa
      • Murat Yurdakul
      • Serpil Devrim
      • Aydan Yalcin
      • Tom Veber
      • Marija Dragicevic
      • Grigorije Gavranov
      • Emir Sokolovic
      • Vladan Kuzmanovic
      • Tithi Afroz
      • Selda Kaya
      • Nebojsa Amanovic
      • Irena Kovacevic
      • Natasha Xhelili
      • Partha Sarkar
      • Natasa Krizanic
      • Vyacheslav Konoval
      • Sudhakar Gaidhani
NA LISTI Od 04.8.2010.g. / 
LISTED SINCE August 4th, 2010 
among leading European magazines:
Picture
All Rights Reserved
 Publisher online and owner: 

Sabahudin Hadžialić, MSc 

Sarajevo & Bugojno, 
               Bosnia and Herzegovina        
        

MI OBJEDINJUJEMO RAZLIČITOSTI...
WE ARE UNIFYING DIVERSITIES
Picture
Picture


Picture

Fabijan Lovrić, Knin, Hrvatska

Picture
Fabijan Lovrić (Tuzla, 13. rujna 1953.), pjesnik 


U Ljubačama i Kiseljaku je završio osnovnu školu, u Tuzli srednju školu i Višu pedagošku akademiju, nakon čega nastavlja daljnji proces usavršavanja te u Beogradu diplomira novinarstvo. U Zadru uspješno završava Visoku učiteljsku školu, a u Zagrebu je odslušao i položio ispite na Poslijediplomskom znanstvenom studiju književnosti gdje radi doktorsku disertaciju.

Radi kao učitelj, novinar, kulturni djelatnik, te je dopisnikom mnogih listova i znanstvenih časopisa, između ostalih: Republika, Osvit, Hrvatska misao, Zadarska revija, Književna rijeka, Zadarski list, Zadarski regional, Hrvatsko slovo, Glas koncila, Naša ognjišta, Zvrk, Cvitak, Modra lasta, itd. Objavljuje znanstvene i stručne radove. Sudjelovao je stručnim radom na Školi učitelja 2005. godine u Lovranu. Za književni je rad nagrađivan te nekoliko puta bio u najužem izboru.

Rado odlazi na književne susrete, 2005. godine je dvadeset peti put posjetio Goranovo proljeće, u Lukovdolu, a na Kijevskim književnim susretima je od početka te manifestacije, te kao predstavljač novih izdanja i likovni kritičar sudjeluje u mnogim kulturnim akcijama.

Pjesme su mu zastupljene u petnaest knjiga s više autora, neke prevedene na: slovenski, češki, engleski, talijanski, albanski jezik. Iako je prvu pjesmu objavio u Modroj lasti (1967.), časopis za djecu, Zvrk, predložio je nekoliko pjesama za obradu na satu hrvatskog jezika u OŠ Republike Hrvatske.

Članom je Društva hrvatskih književnika, Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Matice hrvatske, Književnog kluba Tin, Hrvatskog književnog kruga Zagreb, Društva hrvatskih haiku pjesnika i Međunarodnog instituta za književnost (International Literary Institute).


  • Monterov san i java (pjesme): biblioteka Paralele; Doboj, 1981.
  • Imam i ja svoju cijenu (pjesme za djecu): Napredak; Tuzla, 1993.
  • Bljesak potopljenog sjaja (pjesme): MH Orebić; Orebić, 1994.
  • Počivaj mirno Zvonimire (pjesme): Narodna knjižnica Knin; Knin, 1998.
  • Bljesak potopljenog sjaja (pjesme): izdanje autora; Knin, 1999.
  • Rumena matematika (pjesme): KUD Kralj Zvonimir Knin; Knin, 1999.
  • Kninski pisci svome gradu (urednik; izbor šest autora): MH Knin; Knin, 2000.
  • Gorim li kako treba (pjesme): MH Knin; Knin, 2002.
  • Učitelj mudrosti (gnome): Madit; Šibenik, 2003.
  • Vječnosti jednoga grada (urednik; jedanaest autora): Madit; Šibenik, 2003.
  • Govor cvijeća (Poema o Slavi Raškaj): Verlag Lijepa Naša; Wuppertal, 2004.
  • Put križa (sakralne pjesme; poema): dvojezično; hrvatski / talijanski (Via Crucis: prijevod na talijanski Sonja Vrca / prepjev stihova na talijanski Joja Ricov): Matica hrvatska ogranak Knin; Knin, 2004.
  • Nemoj, rođo, Danice ti... (monodrama; prema pripovijetkama Ivana Raosa): Vlastita naklada; Knin, 2004.
  • Još ću ja dugo hrabar živjeti: ur. Ratko Bijelić: izbor pjesma Fabijan Lovrić (domoljubne pjesme; s Josipom Paladom i ilustracijama Ivana Antolčića i Željka pl. Horvatića Brade): Nova knjiga Rast; Zagreb, 2005.
  • Prepoznavanje bitnog (kritike, članci, prikazi, aktovke…; objavljeni radovi): HKD Napredak Ogranak Knin; Knin, 2005.
  • A ja klipan (bojanka / pjesme za djecu do 10 godina uz ilustracije Tatjane Jadrić; prepjev na engleski: Graham McMaster): ur. Fra Ivan Nimac: HKD Napredak Ogranak Knin; Knin, 2005.
  • Još ću ja dugo hrabar živjeti (drugo izmijenjeno izdanje): Josip Palada i Fabijan Lovrić: INA-NAFTAPLIN; Zagreb, 2006.
  • A ja klipan (bojanka / pjesme za djecu do 10 godina uz ilustracije Tatjane Jadrić; prepjev na engleski: Graham McMaster): AGM; Zagreb, 2006.
  • Svjedoci vremena (uredio i priredio radove dvadeset autora iz Knina): ur. Fra Ivan Nimac: HKD Napredak Ogranak Knin; Knin, 2006.
  • Put križa (pjesme: usporedno, hrvatsko-talijanski / drugo izmijenjeno izdanje): Oslikala Lana Martinović Čala: ur. Grgo Mikulić: Gral; Široki Brijeg (knjiga u tisku)
  • U tisku se nalaze pjesme: Poljubac zemlje, o zaštićenim biljkama; dopunjeno izdanje pjesama namijenjenih djeci, Imam i ja svoju cijenu ( treće izmijenjeno izdanje )


                    Klonuti spuštenim veslima


Njegov putokaz je život u svojoj suštini ni jednoga trenuka ne pretjerujući u ljubljenju igrokaza koji mu je namijenjen.

Sve je igra, u životu samom, a Fabijan Lovrić se igra mislima unutar poezije trenutka, dok ga njegov tok misli usmjerava ka rješenjima zagonetke.

Čega?

Života, naravno. Da bi, kao i svi mi, na kraju, klonuo spuštenih vesala. Sa jednim malim otklonom vidljivim u njegovoj poetici: Ona će preživjeti i život u svojoj svojoj punini.

Jer je jetka, pitka, razumljiva i inspirativna. Posvećena. I osvjetljena.


Riječ urednika

Sabahudin Hadžialić
09.9.2012.
                  Droop with subdued oars

His milestoneis life in its essence, and not at one instant exaggerating at all in the kissing of the play reserved for him.

Everything is a game, within the life itself, and Fabian Lovric plays with his thoughts within poetry of the moment, while his train of thoughts are directing toward solutions of the puzzle.

Of what? 
Of life, for sure. After which he would, as we all do, at the end, collapse with his oars downcasted. With one small deviation visible in his poetry: It will survive even the life in its whole fullness.

Because hise poetry is biting, potable, understandable and inspiring. Dedicated. And illuminated.



Editor's word

Sabahudin Hadzialic
09.9.2012.

VILLA AMIRA, Street Ante Starčevića 33, 
Orebić, Croatia
http://villaamira.weebly.com/

LP vinyl sell from 
Bosnia and Herzegovina
http://lpvinyl.weebly.com/


Most

U kolijevci od kamena,
jedan most treperi
na zelenom licu rijeke
u vlastitoj sjeni.

I ziba se taj most bijeli,
okamenjen kroz stoljeća
kao stećak da je rijeci
što protječe kroz proljeća.

Nitko nema da ga čuva,
srastao u atmosferi
svih nedaća, on ljepotom
i smjelošću, tek treperi.

Na suncu i mjesečini,
svijetla duga od kamena
treperi u nebu zvijezda
kamena oslobođena.

Graditelj što kamen klesa,
na ljepotu već navik'o
gradio je znojem ljubav,
al' mu ime ne zna nitko.


Most se ziba u kolijevci,
zelena mu voda pjeva
stoljećima svoje pjene
dok on smrti odolijeva.

Uskrsnuo jednog dana,
zelena ga rijeka rodi
iz šapata svojih pjena
gdje kamenje sjenka plodi.

Od kada je, do kada je?
Trajniji je od davnina.
Još ponekad odvoji se
smion letač sa zidina.

Most sve može preboljeti.
Zaliječiti smrtne rane.
U dubini bijeloj sanja:
pomiriti dvije strane.

Knin, 17. rujna 2012.
Ponedjeljak, 22: 54 sati.


Hrast

Ja mogao sam, možda,
biti onaj hrast
što silnom krošnjom
po livadi sjeni,
ali vjetar, noćnik,
što salijeće misli,
reče gdje jesmo
lažno opčinjeni.

Tamo, negdje,
u dubini svijesti,
znamo,
da svi sa zemljom
moramo se sresti.

Pod krošnjom hrasta
ne žive ni trave,
pa kada umre,
one sunce slave.

***


Krug za krugom

Sve što ne znam
nevažno je,
sve što znam
proganja me odgovornošću.
Liježem,
a ništa ne osigurava ustajanje.
Moj otac je legao.
San je opojan,
najbolji analitičar
postupaka do opredmećenja.
Strah mijenja postupke.
Majka poskokova
iz straha od ugriza vlastite djece,
porađa ih s grane stabla.
Čovjek svoju djecu šalje na put
koji je izgradilo njegovo iskustvo,
ali doživljajni svijet djece
ne vjeruje svetosti vatre
dok ne opeku prste,
zato se u poznim godinama
živo sjećaju roditelja,
sve više im sliče
i sve više čine
istih pogrešaka.
Stari mornar
govori sinu,
kako more nema kraja.
Sin ne vjeruje,
otplovi zaogrnut pjenama.
Kada se vrati;
nemoćna starost
svjedoči
moćnoj mladosti.
Tako,
krug za krugom,
krugovi na vodi.
Tko ne vjeruje,
neka baci kamen.

***


Orka

Kao orka,
imati cilj i ne odustati,
smisliti strategiju,
mijenjati pristup novom izazovu,
vjerovati u uspjeh,
um bistriti,
nadmudriti,
organizirati,
podučiti mladost,
biti brži kada treba,
biti organiziraniji,
biti na odabranom mjestu,
biti onaj koji zna.

Biti orka:
nije suđeno najbržima,
nije suđeno najvećima,
nije suđeno najjačima,
nije suđeno bahatima;
suđeno je pametnima
koji se znaju ponašati
u zajednici dogovora,
a kada se zasite
(jer zatomiti glad njihov je cilj)
orke vježbaju loviti
i puštaju lovinu da se spasi,
da vjeruje kako može,
kako orka ne će,
kako je dobronamjerna,
kako se samo igra,
kako ne će zagristi,
udarati,
bacati,
lomiti,
pojesti…

Kao orka,
imati cilj kontrolirane potrebe,
radovati se moći lovca,
radovati se životu lovine,
radovati se učenju,
radovati se novom otkriću,
kao čovjek što se raduje
humanom uspjehu znanosti…


Kao orka,
imati cilj,
plemeniti cilj
koji produhovljuje opstanak;
kao orka
svoje potrebe.

Samo je orkama dopušteno,
biti
kao orka.

***


Sitara

Sitara liježe u nutrinu tijela
svetačkim mirom Bachovih korala.
Cvijet se biljke otvara svjetlosti
i sasvim bijela, skladba svih morala,
odmara se u sferi nirvane.

Iz sata u sat, čekamo da svane
sazvučje svjetla u žicama psihe,
kiše tišine padaju na čula,
dok svaki zvuk se pretvara u slike
vedske znanosti o snazi života.

I ona nota, trzaj u dno sluha,
ko medna rosa na uzdahu jutra
drži nas budnim u snovima mira,
i već bi moglo desiti se sutra
da napuste nas kolijevka i bajka?

Zaljubila se voćka u cvjetanje.
Na svakoj grani zategnuta nota.
Svaka sklad traži kroz dvanaest sati;
Stvoritelj, stvara čuđenje života,
u naše strune, sazvučje Nirvane.

***

Zvijezde

Ja sam nebo
svih onih zvijezda
što me obnoć prate
i kada mjesec
napusti prostranstva
u gnijezdo srca
sigurno se sjate.

Srce kuca
njihovim treptanjem
kao da život
nema drugih nada,
u stih se slože
ko laste na žici,
iz navike,
kroz poredak sklada.

No čim se
sokol
pojavi na nebu,
što kruži nad sudbinom plijena,
raspu se zvijezde
u bjelini dana
ko jata ptica
strahom izgubljena.

Izgubljen,
u sred pučine života,
skupljam zvijezde
još opčinjen sjajem.
Otvaram srce
da se hitro vrate
u gnijezdo neba,
u kom i sam trajem.

***


Bioluminiscencija

Zasvjetlucala je u sred ljetnog dana
obrisom tijela, stopama u p'jesku,
gipka, poput mora brodom uzorana
sakrila bjelinom poljubac u sm'ješku.

Svaka mazna kretnja u prostoru bočnom
bacala je munje, kresiva i vatre,
miris se širio ko u vrtu voćnom
jedrog tijela sposobnog da satre

svu moju opreznost, dostojanstva čini.
U trenutku jednog, ustreptalog dana,
ostala mi duša vječno izbrazdana.

Sad ožiljke l'ječim vinom u tišini.
Guram težak kamen bliže bogovima,
dok njezino t'jelo svijetli bokovima.




***

Cijena

Ljubio sam, a spoznao nisam
da me cijena strasti otrovala.
Ni sanjao u zanosu nisam
kako si mi tek povoda dala

da u čaši, koja me ne prođe,
ispih kapi crnila iz žuči;
da riječi što si šaputala
nikad nitko unapr'jed ne uči,

nego zanos, ko rođenje sunca,
nijemo klone spuštenim veslima.
Krik se otme ljepoti vrhunca

poput p'jeska po kom vlaži plima.
Sad robujem u hramu oblina,
dok mi razum, izjeda tišina.


***

K. nobelovcu Ivi A.

Kako je život ponekad okrutan.
Ne gledaj na njega ljutito ni usko.
Ostani, bori se, budi biće ljudsko,
Blistavo ćeš biti u kovčegu sputan.

Energijom smisla djelo zaokruži.
Lako je umrijeti, živjeti je teže.
Ova zemlja, nebo, neka te zaveže
Vječnim nastojanjem što zvijezdama kruži.

Aortinom krvlju stihove napiši,
Crveno nek zvoni glazbeno pramenje,
Izvor tako ne će biti tiši,

Valjaće koritom ledeno kamenje.
Oprosti ljepoti, ne zamjeri zlobi,
Anđeo te čuvar kroz dubinu vodi.


fabijan_lovric.doc
File Size: 110 kb
File Type: doc
Download File

fabijan_lovric.pdf
File Size: 268 kb
File Type: pdf
Download File

Izlazi ruža

Iz svog mirisa ruža
izlazi ljepotom i stasom,
nježno latice pruža
gdje slavuj tužnim glasom
dragu dozivlje svoju,
tek provjeriti gnijezdo
u kom će sretni biti;
i tvoje nebo, zvijezdo,
uz ružu može sniti
usne bijelog pupoljka
na razvidnosti dana.

Nikada nije lijepo
da dama bude sama,
i pritom,
stasita ruža,
i pritom kopljanici trna
prijeteći kopljima streme,
bocnuti svaku ruku,
što želi skute njene.

Izlazi ruža:
na proplanke,
u vrt,
uz more,
na planine,
uz jezera,
duž rijeka,
viđena u toaletama
najljepših boja cvijeta,
a samo s proljeća
slavuj njen miris čezne,
pa se zanese pjesmom,
pa sanja gdje se gnijezde
on i njegova draga
kroz prsten suhih trava.

Tamo gdje ruža spava
vjetar je rekao: Zbogom,
ne treperi lišće,
na konac mjesečine
zvijezde nanizale rosu
i okitile ružu
biserima topaza.


Prođe li uz ružu netko,
za njim se pospe staza
najmekšim srcem cvijeta,
pa poželimo te ruže,
na mokrom tijelu ljeta.

***


Jer tebe ljubljah

U mojoj zemlji
moje sjeme siju
i vjetar njiše
klasje mojih rima,
umjesto da me
tvoje usne griju,
grije me zemlje
vječita tišina,
pa korak ćutim
koji tvome sliči.

U mrtvom tijelu
pokrenu se strasti.
Obećali smo,
ko u vječnoj priči,
kako će zvijezde
nad grobištem rasti
kad malom rukom
dotakneš križište,
i da ću znati
čitati ti misli,
u mjesečini
izdupsti ognjište
uz koje bi se
zagrljeni stisli.

Vjeruj mi, draga:
u sunčevoj mijeni
ja još te dišem
kroz korijenje trava,
rukopis ovaj
dok pišem u sjeni,
moćna je snaga
onog koji spava,
i koji reče:
U tvom tijelu tijelo
posut će ribom
uvale od pijeska,
u sjaju, tek ćeš
poljubiti djelo
nad mrtvim morem
zagonetnog smiješka.


U mojoj zemlji
moje sjeme siju.
Uberi ružu
najsvježije rime,
laticama pospi
rosnu arkadiju
jer tebe, ljubljah,
prije ove zime.

Mrtav, sebe nosim
u dno uspomene,
gdje oduvijek živiš
mrtvim dijelom mene.
U mojoj zemlji,
moje pjesme siju.

***

Kovanje lanca

U sve rukavce moje,
lijevkove, mrtvaje,
uselila se kiša,
pa tako nježno traje
po tvojoj kabanici
u kojoj tebe nema,
u kojoj tvoja duša
zaluta kroz rukave,
proklizi tijelom do vrata,
živci otresu mrave,
onda te opet nema,
pretvoriš se u rijeku
crnu ko tvoje oči,
ko tvoje ljupko lice
u igri romske djece.

Još kovač dok sam bio
za tebe netko reče,
kako ćeš odnijeti srce
zaljubljenom muškarcu
kojega odabereš,
svi drugi, nemaju šanse,
kupovali su ti narukvice,
a ti si čekala dok iskujem lanac,
smješkala se i čekala,
držala malene šake
otvorene nad jatom zvijezda
dok sam iskivao nakovanj i čekić,
za početak,
jer nisam imao ništa
osim goruće nade čelika,
kako će moje strpljenje
biti dostojno tvog čekanja.

Romkinjo moja,
moja najljepša
kišna kabanico
koju si mi darovala u Rumi,
one davne godine,
dok sam iskivao lanac
kako bih se vezao,
za tebe.

***


Regina del mar

Izašla je s krunom mora,
sva u svjetlu.
Oblak skriva stopala joj.
Prizor stare katedrale
život je, il' možda nije,
il' Regina izašla je
ljepotu da razotkrije.

Izašla je. Lik od pjene
plavih snova.
Ljuljala je zlato kapi
na mramornom boku puti.
Kristal soli sunce pije,
leptir na dlan sletio je:
Regina je, ili nije?

Izašla je iz dubine
plavih želja.
Gdje god stane,
ne ostavi trag u pijesku.
Saveznik joj vjetar nije
dok prostore bočno mijenja
ljepotu da razotkrije.

Izašla je. Kraljica je.
Ili nije?
Što pojavnost njena znači
uzdrhtalom jedru duše
spremnom da se grešno skrije?
Maestral joj veo nosi,
putenost bi da pokrije.

Izašla je. Ljeto bješe.
More snije.
Možda i ja, sanjao sam
njen lik, poput mnogih
što san vidi; život skrije?
To Regina izašla je,
ljepotu da razotkrije.

***

Tvoja krv

Tvoja krv je otkucavala ritam zvijezda.
Trebalo je imati obzira.
Neskloni mjerenju vremena
otkriveni smo u bjelini novoga dana,
kao da nam je sve bilo preče
od nas samih.
Sve satove smo pogubili,
osim onoga,
kojega je otkucavala
tvoja krv.

***

Preko suhog lišća

Noge bose, što su čekale otići
preko suhog lišća duboke jeseni,
izgubiše snagu, samo zamišljeni
pogled u dalj bludi, kao da će stići

dalekog putnika u prostranstvu šuma.
To naglo klonuće, ta odluka jasna,
kao krasna boja predvečerja kasna
plijeni tjeskobu stvaralačkog uma.

Razli se svom snagom u sidrištu kretnje,
pa poput sjekire koju stablo sretne
na muškom ramenu drvosječe dana,

zadrhti svim sokom, list zadrhti s grana…
Korijen mu ne da, pa u čudu traje,
gledajući jesen, kao čovjek da je.

***


Šaman

Kada sve snage padnu u apatiju,
kad ljudski život izgleda izgubljen,
pojavi se njegov duh, traži znatniju
snagu opstanka. Draži plamen obrubljen

crnom slutnjom u kojoj istina gori.
Snaga duha, prstima mekim pronađe
trag skriven najboljem oku, dok se bori
s vjerom i nevjerom kroz bolno beznađe.

Samo molitvom, duha doziva, prati
na putu kojim svi su klonuli, rekli:
„Zar će šaman moći, pri mirisnoj vatri

pronaći tragove?“ Dani su protekli
snagom volje, slušanju srca kroz protoke.
Šaman snagom volje, živi krvotoke.



Picture
Ivo Mijo Andrić (Zagreb), Sabahudin Hadžialić (Sarajevo) i Fabijan Lovrić (Knin) u Galeriji SMRJUHA u Orebiću, Hrvatska, Anno domini 2012, mjeseca avgusta/kolovoza...

Picture
Picture

.

Picture
Copyright © 2014 DIOGEN pro culture magazine & Sabahudin Hadžialić
Design: Sabi / Autors & Sabahudin Hadžialić. Design LOGO - Stevo Basara. 
Freelance gl. i odg. urednik od / Freelance Editor in chief as of 2009: Sabahudin Hadžialić

All Rights Reserved. Publisher online and owner: Sabahudin Hadžialić
WWW: http://sabihadzi.weebly.com

Contact Editorial board E-mail: contact_editor@diogenpro.com;  
Narudžbe/Order: orderyourcopy@diogenpro.com
Pošta/Mail: Freelance Editor in chief Sabahudin Hadžialić, 
Grbavička 32, 71000 Sarajevo i/ili 
Dr. Wagner 18/II, 70230 Bugojno, Bosna i Hercegovina   

Powered by Create your own unique website with customizable templates.