Magazin za kulturu, umjetnost, nauku i obrazovanje 
Magazine for culture, art, science and education
.
  • DIOGEN plus
    • Ekrem Ajruli
    • Susan Bright
    • Jadranka Tarle Bojović
    • Senad Kurić
    • Samira Begman Karabeg
    • Tanja Zubčević Alečković
    • Ljiljana Crnic
    • Dalila Krasnić
    • Nena Miljanović
    • Ali F. Bilir
    • Mirza Okic
    • Elfrida Matuč Mahulja
    • Boris Kvaternik
    • Sonja Juric
    • Ljubica V. Davcik
    • Aleksandra Jovanović
    • Dr.Ram Sharma
    • Nura Bazdulj Hubijar
    • Belmin Biberović
    • Radmila Vukadin
    • Vinko Drača
    • Majo Danilovic
    • Berislav Blagojević
    • Soheil Najm
    • Aron Baretić
    • Jennifer Greene
    • Shaip Emerllahu
    • Thór Stefánsson
    • Giuseppe Napolitano
    • Amir Or
    • Alisa Velaj
    • Nina Malinovski
    • Roman Kissiov
    • Goran Simic
    • Luis Arias Manzo
    • Bojana Stojanovic Pantovic
    • Allabhya Ghosh
    • Chris Lawrence
    • Ilir Muharremi
    • Gordana Vlajic
    • Daniel Jakopovich
    • Jahanera Noor
    • Jidi Majia
    • Nenad Tanovic
    • Fehim Kajevic
  • Authors /Autori DIOGEN pro culture magazine 2009-2018
    • Bardhyl Maliqi
    • Dr. Adolf P. Shvedchikov
    • Jelena Bogdanovic
    • Christiana Dobreva Stankova
    • Marianne Larsen
    • Milena Vukoje Stamenkovic
    • Tomas O Carthaigh
    • William Bilkic
    • Darko Perovic
    • Djuro Maricic
    • Neal Whitman
    • Sebastien Doubinsky
    • Mirjana Grbac Pismestrovic
    • Jadranka Ivanovic Bolog
    • Jagoda Ilicic
    • Ilija Lakusic
    • Fabijan Lovric
    • Petar Pismestrovic
    • Willy et Emily Marceau
    • Dragan Jankovic
    • Zlatko Martinko
    • Irena Gjoni
    • Zdravka Sheyretova
    • Ljiljana Milosavljevic
    • Zora Jovanovic
    • Aida Zaciragic
    • Zeljko Krznaric
    • Lidija Pudjak
    • Jadranka Cavic
    • Dalila Hiaoui
    • Franjo Francic
    • Lindemberg Pereira da Silva
    • Vasia Bakogianni
    • Violeta Milovanovic
    • Michael (Dickel) Dekel
    • Katlin Kaldmaa
    • Igor Braca Damnjanovic DIB
    • Khurshid Alam
    • Mbizo Chirasha
    • Lauri Pilter
    • Tamara Lucic Dinic
    • Petar Lazic
    • Mirjana Miljkovic
    • Anesa Kazic
    • Filip Dimkoski
    • Dariusz Pacak
    • Nebojsa Milosavljevic
    • Maja M. Siprak Brletic
    • Mirko Popovic
    • Milenko Cirovic
    • Zeljko Krstic
    • Milunika Mitrovic
  • CONTACT
    • Adem Abdulahu
    • Eva Lipska
    • Mehmed Đedović
    • Duška Vrhovac
    • Mexhid Mehmeti
    • Burhanedin Xhemaili
    • Naime Beqiraj
    • Sabahudin Hadžialić
    • Athanase Vantchev de Thracy
    • Veselin Dželetović
    • Eugeniusz Kasjanowicz
    • Peko Laličić
    • Carl Scharwath
    • Darko Habazin DAKS
    • Lidija Pavlović Grgić
    • Patrick Sammut
    • Mirko S. Božić
    • Marina Kljajo - Radic
    • Gustavo Vega
    • Fahredin Shehu
    • Radomir Micunovic
    • Valerio Orlic
    • Barbara Bracun
    • Dusko Domanovic
    • Ante Matic
    • Mirjana Bulatovic
    • Ivan Rajovic
    • James Brandenburg
    • Helen Ivory
    • Danilo P. Lompar
    • Juri Talvet
    • Polly Mukanova
    • Djurdja Vukelic Rozic
    • Stanka Gjuric
    • Krystyna Lenkowska
    • Diti Ronen
    • Elma Dugic
    • Anna Bagriana
    • Marius Chelaru
    • Armin Bolic
    • Bujar Plloshtani
    • Craig Czury
    • Dusan Zivic
    • Gonzalo Salesky
    • Igor Rems
    • Ndue Ukaj
    • Benjamin Hasic
    • Richard Berengarten
    • Enver Muratovic
    • Sabah Al Zubeidi
    • Zoran Basic
    • Valentina Petrovic
    • Jeton Kelmendi
    • Dimitar Hristov
    • Heather Thomas
    • Naida Hrustemovic
    • Laura Klapka
    • Iskra Peneva
    • Alma Jeftic
    • Nemanja Dragas
    • Ines Perusko Rihtar
    • Radojko Lako Veselinovic
    • Emilija Mijatovic
    • Iouri Lazirko
    • Irena Maric
    • Goran Vuckovic
    • Salih Bazdulj
    • Senada Besic
    • Dzevad Kucukalic
    • Dzejlana Sutkovic
    • Anita Palavra
    • Stevo Basara
    • Olga Lalic Krowicka
    • Ladislav Babic
    • Aniceto Remisson
    • Nora Dubach
    • Vjekoslav Zadro
    • Vasiljka Maric
    • Safeta Osmicic
    • Marina Drobnjakovic
    • Carlos Vitale
    • Suzana Ostric
    • Helena Horvat
    • Miso L. Korac
    • Franc Tominec
    • Julije Jelaska
    • Albina Idrizi
    • Ivona Jukic
    • Nemanja Hodzaj
    • Amir Sulic
    • Dwaipayan Regmi
    • Giorgio Bolla
    • Jovica Djurdjic
    • Marko Lj. Ruzicic
    • Peycho Kanev
    • Ruzica Gavranovic
    • Smajil Durmisevic
    • Salv Sammut
    • Zdravko Odorcic
    • Zivko Avramovic
    • Vlado Franjevic
    • Miroslav Pilj
    • Vladislav Pavicevic
    • Pere Risteski
    • Zarko Milenic
  • DIOGEN home page
    • Dragica Ohashi
    • Petraq Risto
    • Cai Tianxin
    • Sladjana Atanasova
    • Miguel Angel Bernao Burrieza
    • Evgenij M'Art
    • Olivera Docevska
    • Hamidreza Shekarsari Salimi
    • Bozidar B. Bagola
    • Braha Rosenfeld
    • Muniam Alfaker
    • Aleksandar Sajin
    • Milena Rudez
    • Niels Hav
    • Aleksandar Isailovic
    • Alexander Ocheretyansky
    • Elena Prendzova
    • Philip Lewis Henderson
    • Izeta Radetinac
    • Marija Pogorilic
    • Omer C. Ibrahimagic
    • Robert A. Vrbnjak
    • Veljko Bosnic
    • Zvonimir Grozdic
    • Violeta Allmuca
    • Jurata Bogna Serafinska
    • Arkadijusz Frania
    • Silvia Guiard
    • Slobodan Vukanovic
    • Redzo Butkovic
    • Zhang Zhi
    • Katarina Saric
    • Dragan Krsnik
    • Nia S. Amira
    • Verica Tadic
    • Adrian N. Escudero
    • Dajana Lazarevic
    • Menduh Leka
    • Mirjana M. Stakic
    • Natalia Belchenko
    • Sandeep Chandrashekhar Deshmukh
    • Nizar Sartawi
    • DIOGEN INTERVIEW PAGE >
      • Ivanka Radmanovic
      • Antonia Kralj
      • Branislav Crnic
      • Slobodan Dosic Stjepanov
      • Dragi Tasic
      • Ilija Mikic
      • Miroslav R. Zecevic
      • Pande Manojlov
      • Sanijela Matkovic
      • Ana Bogosavljevic
      • Tamara Lujak
      • Yuan Changming
      • Dejan Djordjevic
      • Svetlana Zivanovic
      • Dusan Radakovic
      • Sasa Mickovic
      • Pietro Pancamo
      • Larisa Softic_Gasal
      • Sanaz Davoodzadeh Far
      • Klaudia Rogowicz
      • Marko Stanojevic
      • Igor Petric
      • Gloria Wolf
      • Ivan Sokac
      • Jasmina Malesevic
      • Miroslav Stamenkovic
      • Refika Dedic
      • Arife Kalender
      • Neval Savak
      • Mbizo Chirasha
      • Mesut Senol
      • Hristo Petreski
      • Claudia Piccinno
      • Jadranka Varga
      • Jozo Jakisa
      • Murat Yurdakul
      • Serpil Devrim
      • Aydan Yalcin
      • Tom Veber
      • Marija Dragicevic
      • Grigorije Gavranov
      • Emir Sokolovic
      • Vladan Kuzmanovic
      • Tithi Afroz
      • Selda Kaya
      • Nebojsa Amanovic
      • Irena Kovacevic
      • Natasha Xhelili
      • Partha Sarkar
      • Natasa Krizanic
      • Vyacheslav Konoval
      • Sudhakar Gaidhani
NA LISTI Od 04.8.2010.g. / 
LISTED SINCE August 4th, 2010 
among leading European magazines:
Picture
All Rights Reserved
 Publisher online and owner: 

Sabahudin Hadžialić, MSc 

Sarajevo & Bugojno, 
               Bosnia and Herzegovina        
        

MI OBJEDINJUJEMO RAZLIČITOSTI...
WE ARE UNIFYING DIVERSITIES
Picture
Picture


Picture

Armin Bolić, Zenica,  Bosna i Hercegovina

Picture
   Armin Bolić rođen je 20.07.1987. godine u Zenici. Osnovnu školu „Alija Nametak“ završava u mjestu Begov Han, nadomak Žepču, a potom odlazi u Sarajevo gdje upisuje Gazi Husrev-begovu medresu. Nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja 2006. godine upisuje Pedagoški fakultet u Zenici, Odsjek za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost. Piše poeziju i prozu, a neke od pjesama su mu objavljivane. Poezija mu je objavljivana u Pančevu, u Srbiji u omladinskom zborniku poezije i proze „Rukopisi“ kao i u mnogim online časopisima.



VILLA AMIRA, Street Ante Starčevića 33, 
Orebić, Croatia
http://villaamira.weebly.com/

LP vinyl sell from 
Bosnia and Herzegovina
http://lpvinyl.weebly.com/


                                Feniks, kao takav...    

"Noć je škripljiva i gola...Obližnja protruhla kafana" su dovoljno glasne da opišu nemir u damarima mladića (generacija koju poznajem vrlo dobro jer u vlastitom domu se svakodnevno susrećem sa vršnjekom njegovim) sazrelih sjećanja. 
Opisi vlastitih vizija pred nama otvaraju varijante nadgrađenih postelja misli. 

Dok Maratonci trče počasni krug on kao ikona generacije izgubljenih nada kreira monstruoznu istinu: Jadni su svi koji misle da ne postoji izlaz iz svijeta besmisla koji ophodimo. 

Postoji, ali da bi ga vidjeli, valja nam čitati poeziju Armina Bolića. I dok tražite izlaz, reći ću samo: "Se vincere ispum longe est difficillimum". 

On jeste uspio u tome. 

Pjesništvom svojim.



Riječ urednika

Sabahudin Hadžialić
24.11.2011.
                               Phoenix, as such...

"The night is crackling and being naked ... Near by too rotten  Cafe" are loud enough to describe the discomfort within the soul of young  (generation, which I know very well as at home, on a daily basis, I meet with his peer) of matured memories. Description of his own vision in front of us is opening variants  of overbuilt bed of thoughts. 


While Marathon family are running a lap of honor, he, as the icon of the generation of lost hopes creates a monstrous truth: The poor are  all who think that there is no exit from the world of nonsense that we are treating through. 

There is, but to see the exit, we must read poetry of Armin Bolic. While looking for a way out / exit, let me just say, "Se vincere ispum longe est difficillimum". 

He has succeeded in that. 

Through his poetry.


Editor's word

Sabahudin Hadžialić
24.11.2011.


PAMUK  JESENI

„Gdje odoše smiješne riječi što se izležavaju na ovom grobu nadolazeće jeseni?
 Da draga, pitam tebe!“
A ti ko po navici šutiš podbočenih ruku pod bradu nabacivši osmjeh što od zime stvara ljeto.
Kao da te nije briga za današnje sutra, niti za jučerašnje danas.

                                                        (. . .)

„Dragi, jesi li primjetio  kako vrijeme sporo teče?“
Listovi ko po ofucanom običaju počinju da žute i da poprimaju smrad truhlog ništavila.
Još uvijek čujemo lavež požutjelih papira na policama prašnjavih biblioteka.
 Pretpostavljamo, to je navika.

                                                        (. . .)

Pokušavamo otkriti maglu između prstiju dok sjedimo na klupi prozeblog parka.
Poigravamo se sa riječima bacajući poglede izmaglicama na rubovima nogavica slučajnih prolaznika.
Razmišljamo o svakoj sitnici ovog prepariranog dana u našim sjećanjima, drugačijeg od drugog.
Priznajem, kod mene napunjenog sa malo više pamuka ljubavi.




OTRCANI  PURPUR


Tamni purpur preliva se u otrcano crnilo.

A baš tada najviše osjećamo beskonačnost zvijezda.

Imenom sopstvenim prorečen, svukoh ga i njime se zagrnuh.

Zaredih se muzikom, a zavjetovah glasu svome: Bičuj zadnje nepce!

Vrisak dlanova ukrotio sam već sa prvim pogledima na sjećanje.

Ispovijedi čuju oči moje kad pred zrcalom zažmurim.

Ogrnuh se radosno postojanjem bez trajanja

i doznah Tajnu.

Ogledala više se ne bojim. Sada su čistija i brisana su ARF-om za staklo!

Pratiš me ali gubiš trag u raskrsnicama sjećanja.

Tražiš me da bi voljela???

Samo naprijed! Učini to!

Sretni me!

Slučajno!

Negdje!




TRI  ŠOLJICE

Svaki čovjek posjeduje tri šoljice. Bijelu, crvenu i crnu.
Iz bijele šoljice pijemo uvijek iz tuđe ruke. Pitaju nas u rosnom jutru.
Jedan za drugim gutljaji se redaju dok se malehne usne umazane krvlju latičinih ruža
lijeno otvaraju puštajući samo krike tišine.
Crvenom šoljicom premazanom slikama nekih zaboravljenih reklama i čvrsto obavijenom 

prstima desne ruke ispijamo tačno u podne. Onako, više iz navike nego iz potrebe.
Potreba je navika, pa iz te potrebe ispijamo naiskap, tražeći još...još...još!
Često se desi da se uflekamo baš iz ove šoljice i onda u bijesu proklinjemo krojača sumnjive 

prošlosti za nekvalitetno odrađen posao. Krojač je kriv za naše fleke!
Duboko je pala noć. Stavljaju nam crnu šoljicu u drhtave ruke.
Prihvatamo, ne što želimo već što moramo. To je naša potreba na koju se navikavamo.
Prigušena svjetlost duboko u noć. Podrhtavaju sjene izboranih ruku i crna šoljica u njima.
Podrhtavaju i sjećanja na škrinju maskiranu paučinom zaborava.
U njima se skrivaju bijela i crvena šoljica. Za koji minut rezervisat ćemo mjesto i za crnu... 



SAVSARA GRBAVE DOLINE

Vijest o događaju brzo se proširila. Ušla je u svaki kutak ove napačene doline.

Nažalost, nismo imali zvonara da nam odzvoni na vrijeme! Rekli su da je na godišnjem!

„Kakva je ovo tupa parodija?“ – pitaju se lica na ulici.

Kiša je ponovo počela plesati sambu  na obližnjem krovu. Kakva idila noći!

Obližnja protruhla kafana ovoj slici davala je barokni stil.

„U tvome  kraju  žderu  crknute mačke.“ – povika brkati poštar.

Izgužvana lica od alkohola i sivkastog dima baciše pogled na žutobradog konobara.

„Jesi li mu ti prijatelj ili neprijatelj?“ – upita hrapavi glas iz pozadine.

„Prijatelj, prijatelj!“ – reče poštar, reklamirajući uz osmjeh svoje izrešetane zube.

Vrijeme je opet stalo duboko u noć.

 Kiša nastavlja da rominja po izglabanim olucima.

Daleko u daljini, u ovoj grbavoj dolini, čuje se još zvonjava čaša i graja lica bez lica.




INTRA  MUROS

Nazirem slast beskrajno dubokog mira pustinjaka koji, zasjevši na grebenu planine, promatra 

kruženje svoje sjene omamljene u slastima ljubavnog hašiša.
Govoriš mi: „Divno je biti u visinama. Eho pravi društvo u samoći, a ti sam nižeš poteze  kista 

po vazduhu od sreće.“
Budim se...
Noć je škripljiva i gola. Sramežljivo zuri u naša tijela tražeći grundirane slike što smo ih naslikali 

ne mareći za „glasove“ iza zida.
Ležeći pokraj mene pokazuješ profinjeno umijeće ljenčarenja dok nam sat otkucava.
Ponovo tonem u san...
„Poezija putovanja nije u odmoru od domaće monotonije!“ – reče Jozef i nestade u tišini.
 Pred zoru me probudiše zvukovi vrana što pokušavaju da zamjene pijetla.
Jozef  je nastavio da luta tihim ulicama natopljenih kišama na kredit. (MMF je naš sponzor)
Usred velikog kulturnog bankrota prebivamo na otoku kojeg zovu „Legija stranaca“.



OPTUZIJA  ZVONA

U tvom brzom govoru punom višeslojnih riječi koji je bio
svojevrsna parodija na uobičajeni stil partijskih govornika sjeckao sam vrijeme.
A ono je prolazilo, ne mareći o tvojim besmislicama, niti o mom zanemarivanju tebe.
Dok se vrijeme igralo sa nama i dok su tvoje usne dodirivale tijelo svakog slova, šuštalo je u 

ušima sata nekakav tupi ritam vojničkih cokula…
Hehehe…
Nabacujem osmjeh na lice i klimajući glavom pravim se da te slušam.
Pružam ruku prema tebi tražeći dodir tvoga tijela. Igra se nastavlja…
Neusmjerena emocija koja se mogla skrenuti s jednog predmeta na
drugi kao plamen acetilenske lampe u ovoj sobi što je svjedok nepostojećeg zločina biva 

zaustavljena.
Ding…Dong…
Zvono na vratima prekida misao… Vraća ruku tijelu…
Vrijeme je nastavlja svoje tapkanje ka beskonačnosti…




ANTAGONIZAM  LJUBAVI

U morskim špiljama kriju se puževi.
Njihove kućice obljepljene su posterima žudnje.
Tragao sam za jednom preko mikroskopa. Bila je oglabana plavom korozijom.
Njen dimnjak, ne tako graciozan kao njen krov, izbacivao je uz krike tisine kružičasti dim.
Pitao sam se jel to moja draga potpalila vatru u kaminu?!
Minula sjećanja ponikla su da se i danas divim tom trenu izigravanja vodenog folklora
što u inat nebeskom svodu pravi stotine kružića. Cinički pokušaj da se ulovi riba u letu.
Pitam ovaj sat bez otkucaja: „Je li vječnost put ovih kružića što lebde do površine mora?“
Tražim glas od tišine: „Smrt je lijepa, jer boravi u tijelu moje drage.“
Moje „ja“(1/1 vlasnik) traži odgovor: „Hoće li besmrtna duša ljubavnog antagonizma preživjeti u 

sjeni morskog kružića?“ 




NOĆIMA, KAŽU, LUTAJU VOZOVI

Noćima, kažu, lutaju vozovi... Ja svoj izgubih u trenu!
Sat je jos uvijek stvarao  buku u sobi u kojoj si ti pravila tišinu.
Spokojni dusi bili su ti bend kojem sam bio jedini  fan.
Priznajem i danas sam!
Zidovi ispred mene isti su kao i onu noć kada si pravila mjesec...
Zvijezde... Imale su tako očaravajuću svjetlost raja. Neodoljivo!
Osmjeh tvoj uhodi me bez prestanka. Mislim da radi za CIA-u.
Pruga koja vodi ove naše vozove skirla se u tamu.
Nema više mašinovđe...skretničara...Pruga je ostala pusta.
Busenje zaborava prekrilo je ime tvoje...
A noć je ponovo tu, da me uspava lažni
m pričama o osobi iz bajke.




PLOVIDBA

Sasvim blizu groblja a nadomak mora žive njih dvoje.
Ona večeras ima špansku frizuru i japanske minđuše,
očito je još u trendu modni globalizam...
A on ribar koji na meniju voli pečenu kokoš sa umakom od italijanskih gurmana.
— Promijeni frizuru!
— Zašto, dragi?
— Ne zovi me dragi.
— Zašto, dragi?
— Stavi običnu frizuru!
Večeras je posebna noć. Večeras more je nemirno.
Večeras na groblje nose vijenac od vještačkog cvijeća…Isplovljavaju u zoru.




LJUBAVNA ENTRATA

Godina se navršila od njihova vjenčanja, u septembru.
Vjenčanje koje je izbljedilo čekajući kumove.
Umornim mehanizmom prilagođavanja ubijedio je sebe da je san ispunjen.
Uz tihi povjetarac na njegovom pragu došlo je i pitanje od nje: Uzimaš me?
On je oborio oči i rekao: Nije uobičajeno da se važne odluke donose naglo... Pristajem!





KIKOT  KNJIGA


Hiljadugodišnja slika Heraklita obuđavila je na zidu od stajanja.
Zid se navikao na nju, a ona na njega. Navika je to iz prisile!
Kreolskim stilom upakovana je idila ove noći u note Elijasa Regulesa.
Šutiš dok prilaziš radiju i pronicljivim pogledom stavljaš prst na OFF.
Tišina preuzima prepričavanje Hiljadu i jedne noći sa obližnje drvene police.
Prati je lepet tvog ljubičastog šala što klepeče po krvavim daskama Indartea.
Prelaziš raširenim rukama po koricama knjiga dok mi prilaziš tanano.
Stavljaš kažiprst na jednu knjigu u tvrdom povezu o seksualnim običajima balkanskih naroda.
Šapućeš mi tiho: "Ovo je naš zajednički san neuvjetovan daljinom.
Ovo je naša očigledna obaveza, da prihvatimo san izgraviran univerzumom!"



KREATIVNO  IŠČEKIVANJE

Promrznut u monaškoj rizi od 100% coton-a čekam tvoj dolazak.
 Iščekujući u ovoj nemilosrdnoj noći miris koji bruji na formalin.
 I satne kazaljke tiho pjevuše pjesme o našem susretu. 
 Čežnja se rađa u slikara koji dekoriše sahrane nježnog djetinjstva.
 Njegov dlan na kistu vruć je od mase pristisnutog vremena
 Podešava  alarm da ovo bude slika za znojan san.



KORACI  RASPOZNAVANJA


Stojim u mjestu dok mi noge podrhtavaju.
Umoran sam, i od snova i od maštanja o zlatnom sutra.
 Znam,  putnik  sam sudbinskoga tapkanja u hrđavom krugu.
 Povijen u klupko kolutam se od straha mačke života što kandžama vreba.
Valjda po navici od želja koje više ne želim. Valjda od osjećaja kojeg više ne osjećam.

                                                        (. . .)

Kakve su misli u sumornu zimu gdje grane ogoljele od snjega hude?
Zapitan tupim bolom koji izvire iz grudi, grabeći kiseonik što ga i drvo neće.
Proklinjem suhu stabljiku gdje se pod zemlju savija, iskazujući štovanje pred praznike kiča.
A...valjda je i to navika, kao i zujanje u ušima od obećanja koja nestaju u topotu nadolazećeg voza.

                                                       (. . .)

Nikud’ ne idem, stojim u mjestu i posmatram kako odmiče.
U prstima gnječim suhi duhan kao iz potrebe za dimom u zraku.
Kažu i želja je potreba… I navika je potreba…A šta je voz?




DNEVNI CIKLUS: ŽELJA

Želiš da budeš prognan jer imaš kuću od have.
Njeni montažni zidovi  s  oltarima ukrašeni su prašinom 90-tih,
a kućni bogovi još uvijek žive u sobi s odškrinutim vratima.
Ti si supstanca univerzalnosti plaćena da sanjari.
Raznosiš sterilnu prašinu na gumenim cipelama, nesvjesno.
Želiš da napustiš napušteno, da ostaviš ostavljeno.
Preparirao si prazninu za izložbu u muzeju zaborava.
Želiš, a ne možeš!
Ti i dalje stojiš u mjestu cupkajući desnom nogom.
Praviš tragove svog željenog odsustva, ne da pamtiš već da se prisjećaš.



Televizijski  morfé

Razbacane figure dnevnog boravka podrugljivo se smješkaju akordima moje zapitanosti.
Nisam uspjeo da ih čujem zbog degustacije zvuka sa obližnjeg  tv-a.
Mijenjao sam uloge života prelistavajući kanale kablovskog operatera.
Bio sam veslač, trgovac robljem, rob, drvosječa, razbojnik koji napada karavane,
a zatim i zarobljenik Saracena u rudniku žive koja oslabi moje zube.

                                                          (. . .)

Tupo grickam vrijeme tokom emisije o preživljavanju na kanalu Animal planet.
Razaznajem crnu figuru ribe na ekranu što leprša zelenim potokom.
Otvorenih usta vragolasto se primiče samom dnu gdje filistrično zjapi crni stub.
Crtež na njemu izjele su alge dok su pratile nacionalno prvenstvo u gurkanju.
Tu je i jedna harfa okićena korozijom kao trag bestraga. Sjećanje sjećanja.

                                                       (. . .)

Ponovo lupam po daljinskom upravljaču proklinjući istrošene baterije.
Mijenjam tv kanal očekivajući nešto „zanimljivo“
Trenutak ostade iza mene, ne mareći o ribi koja tapka u krugu.
U otkucaj sata uskoči neki čovjek zauzimajući moje mjesto, stajajući.

armin_bolic_pjesme.....pdf
File Size: 243 kb
File Type: pdf
Download File


Picture
Picture

.

Picture
Copyright © 2014 DIOGEN pro culture magazine & Sabahudin Hadžialić
Design: Sabi / Autors & Sabahudin Hadžialić. Design LOGO - Stevo Basara. 
Freelance gl. i odg. urednik od / Freelance Editor in chief as of 2009: Sabahudin Hadžialić

All Rights Reserved. Publisher online and owner: Sabahudin Hadžialić
WWW: http://sabihadzi.weebly.com

Contact Editorial board E-mail: contact_editor@diogenpro.com;  
Narudžbe/Order: orderyourcopy@diogenpro.com
Pošta/Mail: Freelance Editor in chief Sabahudin Hadžialić, 
Grbavička 32, 71000 Sarajevo i/ili 
Dr. Wagner 18/II, 70230 Bugojno, Bosna i Hercegovina   

Powered by Create your own unique website with customizable templates.